- Greška
Zanimljivosti
Dubrova?ke gradske zidine
Solana u Stonu
Solana u Stonu, jedna od tri solane u Hrvatskoj, Najstarija u Europi i mogu?e na svijetu. Ston je postao idealna lokacija za solanu koja je Republici donosila najviše, 15 900 dukata godišnje. Postojalo je mnogo odredaba koje to?no reguliraju proizvodnju i trgovinu solju na podru?ju Republike. Solana je podijeljena na bazene od kojih je svaki osim Munda nazvan po nekom krš?anskom svecu. Svake godine se organizira ljetni kamp za sudionike berbe soli, koji uz smještaj, prigodan program dobijaju i poklone.
moreška
Naziv moreška dolazi od talijanskog naziva "moresca" i ozna?ava bojni ples u vezi s Maurima. Najstarija poznata moreška izvedena je 1150. godine u Španjolskoj, a razli?iti plesovi s ma?evima šire se po cijeloj Europi do kraja 14. stolje?a. Dok je za Europu bila "modni hit" Kor?ulane je toliko zaokupila daje u stolje?ima koja slijede, postala nerazdvojni dio njihova življenja i obi?aja. Tako je u svijetu proživljena i zaboravljena svoje trajno uto?ište i ljubomornog ?uvara našla u Kor?uli i Kor?ulanima. Kor?ulanska viteška igra moreška je bojni ples s ma?evima kojeg karakterizira kratka dramska radnja. U povijesti je zabilježena kao pobjeda Spanjolaca krš?ana nad Arapima - Maurima, dok danas ona simbolizira pobjedu ljubavi i dobra nad zlim. Kroz povijest glazba izgubila svoju autenti?nost i doživljavala mnoge izmjene, posljednjih pedesetak godina moreška se izvodi na komponiranu glazbu poznatog hrvatskog skladatelja Krsta Odaka, koja svojom kvalitetom moreški daje dodatni efekat. Dok suknjasti izgled današnjih kostima ?ini razumljivu sli?nost i asocijaciju na srednjevjekovne ratni?ke kostime. Najvažniji godišnji nastup je 29. srpnja dan Sv. Todora suzaštitnika grada Kor?ule, a tijekom sezone se igra 1-2 puta tjedno.
Posebna je ?ast i privilegija biti jedan od kraljeva. S toga je moreška za Kor?ulane više od same ma?evala?ke igre, ona je dio života, o njoj se pri?a u svakoj kor?ulanskoj obitelji.
Posebna je ?ast i privilegija biti jedan od kraljeva. S toga je moreška za Kor?ulane više od same ma?evala?ke igre, ona je dio života, o njoj se pri?a u svakoj kor?ulanskoj obitelji.
Stradun
Stradun je nekada davno u stvari bio morski rukavac, odnosno kanal koji je odvajao tadašnja dva naselja (stijene) na kojima je grad osnovan u ranom srednjem vijeku i ova stara dubrova?ka ulica je nastala nakon što je nasuta morska pli?ina, koja je dijelila naseljeni poluoto?i? od kopna, izme?u X. i XI. Stolje?a.
Naziv potje?e od Mle?ana i podrugljiv je naziv za veliku ulicu, dok drugi naziv za Stradun je Placa i to ime potje?e od latinske rije?i "platea", što zna?i "ulica".
Obuhva?a ve?i broj važnijih spomenika unutar stare gradske jezgre te je tako omiljeno šetalište i okupljalište doma?eg stanovništva i turista. Stradun je mjesto svih važnijih doga?anja, mjesto za vidjet i bit vi?en: „Ko nije prošeto Stradunom, nije ni bio u Dubrovniku!“
Naziv potje?e od Mle?ana i podrugljiv je naziv za veliku ulicu, dok drugi naziv za Stradun je Placa i to ime potje?e od latinske rije?i "platea", što zna?i "ulica".
Obuhva?a ve?i broj važnijih spomenika unutar stare gradske jezgre te je tako omiljeno šetalište i okupljalište doma?eg stanovništva i turista. Stradun je mjesto svih važnijih doga?anja, mjesto za vidjet i bit vi?en: „Ko nije prošeto Stradunom, nije ni bio u Dubrovniku!“
arboretum
Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom je jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, te najstariji hrvatski spomenik vrtne arhitekture. Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzoti?nih biljaka. Na terasastom dijelu oko ljetnikovca na oko 18000 m2 nalazi se mnoštvo parkovnih terasa sa brojnim vrstama stabala palmi, eukaliptusa, lovora, kamforovca, kaktusa i raznog egzoti?nog drve?a i grmlja ?ije su sadnice donosili pomorci sa svojih dalekih putovanja. Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu biološke raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite geneti?ke raznolikosti, te na istraživanja iz podru?ja povijesti vrtne arhitekture. ovaj vrt s ljetnikovcem, akvaduktom, mlinicom, baroknom fontanom sa Neptunom i nimfama te paviljonom – vidikovcem prema moru i otocima je najljepši primjer vrtne arhitekture dubrova?kih ljetnikovaca.
Radno vrijeme: svibanj - listopad 7.00 h - 19.00 h studeni - travanj 8.00 h - 16.00 h postoji mogu?nost stru?nog vodstva za grupe.Cijena ulaznica: odrasli 35 kn, djeca (do 14 god.) 20 kn, studenti 20 kn, umirovljenici besplatno
Radno vrijeme: svibanj - listopad 7.00 h - 19.00 h studeni - travanj 8.00 h - 16.00 h postoji mogu?nost stru?nog vodstva za grupe.Cijena ulaznica: odrasli 35 kn, djeca (do 14 god.) 20 kn, studenti 20 kn, umirovljenici besplatno
lastovski poklad
Lastovski poklad, koji se odigrava kao autenti?na pu?ka predstava na starinskoj “pozornici” mjesta Lastova, nije nimalo nalik poznatim karnevalima s komercijalno-turisti?kim prizvukom. Taj pu?ki teatar ne spada u ludosti modernog vermena ve? u jedinstven biser oto?ke kulturne baštine.
Lastovski poklad ima stolje?ima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog doga?aja kada su katalonski gusari napali Kor?ulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju. Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomo?. Pomo? je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz "uzu" (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.
http://www.lastovo.hr/
Lastovski poklad ima stolje?ima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog doga?aja kada su katalonski gusari napali Kor?ulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju. Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomo?. Pomo? je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz "uzu" (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.
http://www.lastovo.hr/
Knjiga gostiju
Tražite smještaj?
 |
Potražite
smještaj
|
Trenutno aktivnih Gostiju: 10
HNB te?ajna lista

| 14.10.2025 | Srednji |
||
© Copyright 2010, All Rights Reserved